Božićni post počinje sutra - 40 dana pripreme do najradosnijeg dana!

Božićni post počinje sutra - 40 dana pripreme do najradosnijeg dana!

Božićni post 2025. počinje 28. novembra po gregorijanskom kalendaru (15. novembra po julijanskom) i traje 40 dana, sve do Badnjeg dana – 6. januara. Ovo je jedan od najvažnijih perioda duhovne i telesne pripreme pred proslavu Rođenja Hristovog – Božića.

Trajanje i dve faze posta:

Božićni post ima dva dela – blaži i strožiji.


1. Blaži deo posta (28. novembar – 30. decembar)

  • Ponedeljak, sreda, petak: stroži post, posti se na vodi

  • Utorak i četvrtak: dozvoljeno je ulje i vino

  • Subota, nedelja i veliki praznici: dozvoljena riba

Napomena: Na Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar) riba je dozvoljena čak i ako praznik padne u sredu ili petak.


2. Strožiji deo posta (31. decembar – 6. januar)

  • Ponedeljak, sreda, petak: post na vodi

  • Utorak, četvrtak, subota, nedelja: dozvoljeni ulje i vino

  • Riba se više ne jede u ovoj fazi posta


Badnji dan i veče – 6. januar

Najstroži post. Veruje se da se tada posti isključivo na vodi, bez ulja i vina. Mada u najvećem broju kalendara koji se koriste u parohijama SPC u Srbiji stoji:

Post na ulju.

To znači:

  • dozvoljena su jela bez mesa, mleka i jaja,

  • dozvoljeno je ulje i vino,

  • riba se ne jede jer je završni period posta.

Trpeza treba da bude skromna

Najčešća jela za Badnje veče u Srbiji su:

  • pasulj (posni)

  • riblja supa ili pečena riba (ali mnogi izbegavaju ribu jer je strožiji period)

  • kupus, krompir, posne salate

  • masline

  • med, orasi, suvo voće

  • posna sarma (ako se pravi)

  • pogača bez kvasca (česnica se pravi tek sutradan za Božić)

Napomena: Iako je strožiji deo posta, mnoge porodice zadržale su tradiciju da se riba jede i na Badnje veče. Drugi se drže strožijeg pravila da riba ne ide posle 31. decembra. I jedno i drugo postoji.

Veoma je važno da se ne pretera u jelu

Naglasak je na smirenju, simbolici i duhovnoj pripremi — Badnje veče nije gozba.


Zašto se posti?

Pravoslavna crkva uči da je post pre svega duhovna disciplina, a tek onda promena u ishrani.
Suština je u:

  • uzdržavanju od mrsne hrane, alkohola, cigareta

  • smirivanju misli i izbegavanju svađa, ogovaranja i negativnih dela

  • molitvi, praštanju, smirenosti

  • milosrđu i dobrim delima

  • pripremi za ispovest i pričešće

Post bi trebalo da popravi čovekov odnos prema sebi, Bogu i ljudima oko njega.


Pravi post počinje u mislima i srcu!

Crkva često naglašava da „post bez molitve i dobrih dela nije pravi post“. Zato se vernici tokom ovog perioda trude da se očiste od loših navika, jačaju strpljenje, praštaju i unose više dobrote u svakodnevni život.